Atrijum Relax – profesionalne masaže uz popuste do 40%
U Atrijum centru za masažu dostupne su promotivne cijene masaža i manuelne limfne drenaže, uz popuste do 40%. Odaberite tretman…



Parkinsonova bolest je progresivno neurološko oboljenje koje prvenstveno pogađa pokret i kretanje. Nastaje uslijed postepenog gubitka nervnih ćelija u dijelu mozga zaduženom za proizvodnju dopamina – neurotransmitera ključnog za koordinaciju pokreta. Iako bolest najčešće pogađa osobe starije od 60 godina, sve češće se javlja i u mlađoj populaciji.
Simptomi se razvijaju polako, a bolest se manifestuje kroz tremor u mirovanju, usporenost pokreta (bradikineziju), ukočenost mišića i poremećaj ravnoteže. Kako bolest napreduje, sve je više izazova u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, a rizik od padova i povreda se povećava. Upravo zbog toga fizikalna terapija postaje ključni dio liječenja – ne samo za ublažavanje simptoma, već i za očuvanje samostalnosti, dostojanstva i kvaliteta života.
Parkinsonova bolest spada u tzv. neurodegenerativne poremećaje, što znači da dolazi do postepenog propadanja nervnih ćelija. Tačnije, oštećen je dio mozga koji se zove substantia nigra, gdje se luči dopamin. Bez dovoljno dopamina, pokreti postaju ukočeni, usporeni i slabo kontrolisani.
Karakteristični motorički simptomi su:
Osim toga, mogu se javiti i tzv. nemotorički simptomi: depresija, anksioznost, problemi sa snom, smetnje u govoru i gutanju, kao i poteškoće sa pamćenjem. Bolest je hronična i progresivna, ali se uz multidisciplinarni pristup i pravovremenu rehabilitaciju simptomi mogu značajno ublažiti.
Fizikalna terapija je jedan od ključnih stubova podrške osobama sa Parkinsonovom bolešću. Cilj nije samo vježbanje, već očuvanje funkcionalnosti, sprječavanje padova, održavanje samopouzdanja i podizanje kvaliteta života.
Uloga fizikalne terapije uključuje:
Terapija se planira individualno, u skladu sa stadijumom bolesti i potrebama pacijenta, i uključuje fizioterapeute, radne terapeute, a često i logopede i neuropsihologe.
Fizikalna terapija kod Parkinsonove bolesti uključuje specifične metode i pristupe koji se fokusiraju na kontrolu pokreta, koordinaciju i poboljšanje svakodnevnog funkcionisanja. Među najčešće korištenim su:
Radna terapija dodatno pomaže osobama da prilagode prostor i navike za samostalnije obavljanje aktivnosti – od kuhanja do lične higijene.
Parkinsonova bolest ne pogađa samo tijelo – njeni efekti duboko utječu na mentalno zdravlje. Gubitak kontrole nad sopstvenim pokretima, frustracija zbog nespretnosti i osjećaj zavisnosti mogu voditi u depresiju i povlačenje. Fizikalna terapija, osim što poboljšava fizičko stanje, ima snažan utjecaj na psihološko blagostanje. Pacijenti se osjećaju angažovano, ohrabreno i funkcionalno – što čini ogroman korak ka očuvanju dostojanstva.
Također, ključno je istaći važnost kontinuiteta – vježbanje jednom sedmično nije dovoljno. Programi vježbi trebaju biti dio svakodnevne rutine, bilo kroz rad s terapeutom, u grupama ili individualno kod kuće.
Parkinsonova bolest ne mora značiti potpuni gubitak samostalnosti. Uz pravilnu terapiju, motivaciju i stručnu podršku, mnogi pacijenti godinama ostaju aktivni, funkcionalni i uključeni u društvene tokove. Fizikalna terapija daje alate za to – ne samo da se krećemo, već da to činimo sa sigurnošću, kontrolom i dostojanstvom.
Ako vi ili neko vama blizak živi sa Parkinsonovom bolešću, ne čekajte da simptomi postanu prepreka. Obratite se fizijatru i fizioterapeutu koji će vam pomoći da pronađete put ka većoj slobodi pokreta i boljoj svakodnevici.
/* Extracted from pasted content that could not be mapped to a specific element or class. */
"content": {
"id": "lrenws","name":"related-posts","parent":"akqjkv","children":[],"settings":{"content":[{"dynamicData":"Parkinsonova bolest: fizikalna terapija u očuvanju samostalnosti i poboljšanju kvalitete života
", "tag":"h3", "dynamicMargin": {
"top": "1em";
}
, "id":"22ef15"}, {
"dynamicData": "Parkinsonova bolest je progresivno neurološko oboljenje koje prvenstveno pogađa pokret i kretanje. Nastaje uslijed postepenog gubitka nervnih ćelija u dijelu mozga zaduženom za proizvodnju dopamina – neurotransmitera ključnog za koordinaciju pokreta. Iako bolest najčešće pogađa osobe starije od 60 godina, sve češće se javlja i u mlađoj populaciji. Simptomi se razvijaju polako, a bolest se…
", "dynamicMargin": {
"top": "0.5em";
}
, "id":"0588ef", "dynamicTypography": {
"text-align": "left","font-size":"0.9em";
}
, "tag":"p"}], "gap":"2em", "columns":"1", "imageHeight":"200", "imageWidth":"100%", "imageMargin": {
"right": "1.5em";
}
, "contentWidth":"100%", "imageWidth:mobile_portrait":"100%", "contentWidth:mobile_portrait":"100%", "contentPadding:mobile_portrait": {
"bottom": "1em","top":"1em","right":"1em","left":"1em";
}
, "gap:mobile_portrait":"0", "_cssCustom:mobile_landscape":"%root% .post-content {
\n padding: 0rem 1rem 1rem 1rem\n;
}
", "imageMargin:mobile_landscape": {
"right": "0";
}